Narodna skupština Republike Srpske na 23. redovnoj sjednici razmatrila je Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture
Ovim zakonom definisani su status i prava ljudi koji su bili žrtve torture u odbrambeno-otadžbinskom ratu.
13:10 – Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je da Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture nikoga ne diskriminiše jer se odnosi na lica koja su pretrpjela torturu u BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
U završnoj riječi nakon obavljene rasprave u Narodnoj skupštini Srpske o ovom zakonskom aktu, Savanović je rekao da ovim zakonom uglavnom treba da budu obuhvaćene žene i mladi koji su doživjeli ratnu torturu.
Savanović je istakao da je ovaj zakon usklađen sa svim međunarodnim normama, evropskim konvencijama i poveljama.
„Više puta smo razgovarali sa međunarodnim predstavnicima koji nisu imali primjedbi na ovaj zakon, ali se između redova moglo primijetiti da su oni bili za to da se ova oblast prenese na nivo BiH. Međutim, mi smo im eksplicitno dali do znanja da je to nadležnost Srpske“, naveo je Savanović.
On kaže da je donošenje zakona o zaštiti žrtava ratne torture isključiva nadležnost Republike Srpske, što je navedeno i u Ustavu.
„Ovaj zakon se donosi u parlamentu Srpske i to je najprirodnije jer je Narodna skupština najviša institucija zakonodavne vlasti u Srpskoj“, rekao je Savanović.
On kaže da se u BiH desio građanski rat, nakon kojeg svaki od tri konstitutivna naroda ima svoju istinu, a četvrtu međunarodna zajednica.
12:30 – Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je danas da svi moraju voditi računa o tome da zakon koji tretira žrtve rata ne bude zloupotrijebljen i iskorišćen u političke svrhe.
„Izborna je godina i moramo biti pažljivi prilikom davanja amandmana u pripremanju prijedloga zakona koji tretira ovu oblast“, napomenuo je Žunić tokom rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti žrtava ratne torture.
Poslanik SRS Republike Srpske Milanko Mihajilica rekao je da ovim aktom treba obuhvatiti i maloljetna lica koja su bila žrtve ratne torture.
Mihajilica je naveo da tokom javne rasprave o Nacrtu ovog zakona treba biti veoma obazriv da bi bio ispoštovan član koji definiše to da ovaj akt isključuje bilo kakvu vrstu diskriminacije.
Poslanik NS-a koji djeluje u Klubu PDP-a Adam Šukalo rekao je da podržava usvajanje Nacrta zakona o zaštiti žrtava ratne torure, navodeći da će u okviru javne rasprave neka rješenja biti kvalitetnije i preciznije definisana.
Poslanik Koalicije „Domovina“ Admir Čavka smatra da bi ovaj akt trebalo uskladiti i sa pravnom tekovinom EU, dodajući da on ne predviđa saradnju sa Sudom BiH, te federalnim i kantonalnim MUP-ovima i tužilaštvima.
Poslanik NDP-a Zorka Andrić smatra da naglasak treba da bude na djeci žrtvama rata
11:45 – Poslanik PDP-a Perica Bundalo izjavio je da postoji ustavni osnov da Republika Srpska može donijeti zakon koji tretira žrtve ratne torture.
„Prema ustavnim ovlaštenjima, Republika Srpska uređuje socijalnu i boračko-invalidsku zaštitu, gdje spadaju i žrtve ratne torture“, rekao je Bundalo tokom rasprave u Narodnoj skupštini, replicirajući poslaniku koalicije „Domovina“ Mihnetu Okiću koji smatra da ne postoji ustavni osnov da entitet rješava tu materiju, već da je to nadležnost BiH.
Bundalo je tokom diskusije o Nacrtu zakona o zaštiti žrtava ratne torture ispred Kluba PDP-a dao bezrezervnu podršku ovom aktu.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić izjavio je da se prilikom utvrđivanja statusa žrtve ratne torture trebalo pribaviti i mišljenja bošnjačkih i hrvatskih udruženja žrtava rata, a ne samo Saveza logoraša Republike Srpske i Udruženja žena žrtava rata Srpske.
„U slučaju da se uzme u obzir samo mišljenje jednih, a ne uvode u ista prava i drugi, onda će taj zakon biti diskriminirajući“, rekao je Bratić.
Poslanik NDP-a Zorica Andrić podsjetila je Bratića na sinoćnju izjavu predsjednika Udruženja žena žrtava rata Srpske Božice Živković Rajilić da su članice tog udruženja žene raznih nacionalnosti i da to nije jednonacionalno udruženje.
11:00 – Poslanik SNSD-a Dušica Šolaja izjavila je danas da će zakonom o zaštiti žrtava ratne torture biti otklonjena velika nepravda prema ovoj kategoriji stanovništva koja će biti uvedena u pravni sistem i dobiti svoja prava, iako sa zakašnjenjem od 20 godina.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske po Nacrtu zakona o zaštiti žrtava ratne torture, Šolaja je rekla da je ova oblast isključivo u nadležnosti Srpske i da na nivou BiH nikako ne može biti donesen neki okvirni zakon koji bi tretirao ovu tematiku.
Šolaja kaže da je, prema podacima iz baze Centra za istraživanje rata, više od 2.400 žena smrtno stradalo u proteklom ratu, dok su njih više od 1.600 žrtve ratne torture, kao i da ovi podaci nisu konačni.
Ona je navela da je ovim zakonom definisano i pravo na pružanje psihološke pomoći žrtvama ratne torture, jer se veliki broj njih ni do danas nisu oporavile.
Poslanik PDP-a Zoran Pologoš rekao je da ne bi trebalo praviti razliku u novčanim naknadama žrtvama silovanja.
On smatra da bi organ koji vodi postupak utvrđivanja statusa žrtve rata obavezno trebalo da pribavi mišljenje Saveza logoraša ili Udruženja žena žrtava rata.
Pologoš se nada da će svi poslanici glasati za ovaj zakon, kao i dati prijedloge za njegove izmjene i dopune kako bi taj zakonski akt služio svrsi.
Poslanik SNSD-a Jasna Lukić rekla je da se ovim zakonom ispravlja dugogodišnja nepravda prema ženama i drugim žrtvama ratne tortutre.
Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Sonja Karadžić Jovičević rekla je da ovaj zakon ne bi smio da bude uveden u politikanstvo jer bi to bilo zlonamjerno prema svim žrtvama ratne torture bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Ona smatra da je kratak rok od 30 dana za javnu raspravu o nacrtu ovog zakona, ali da se nada da taj period biti maksimalmno iskorišten kako bi se dobila što kvalitetnija zakonska rješenja
Resorni ministar Milenko Savanović sinoć je, u uvodnom izlaganju, naglasio da ovaj zakon uređuje uslove i postupak za priznavanje statusa, definiše prava žrtava ratne torture i načine njihovog ostvarivanja i obezbjeđivanja sredstava za ostvarivanje tih prava.
RTRS, 22.02.2018.