U Banjaluci je održana memorijalna akademija „Svako dijete – nebo na zemlji“, centralni događaj manifestacije „Dani sjećanja“ koja je posvećena stradanju srpske djece u ratovima u 20. vijeku.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih civila Milorad Kojić poručio je da se kroz institucionalno kreiranje kulture pamćenja, budućim generacijama u nasljeđe moraju ostaviti jasni i nedvosmisleni odgovori o svemu što se dešavalo u ratovima koji su vođeni na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, ne zaboravljajući pritom ni istorijski kontekst koji je prethodio krvavom raspadu tadašnje, zajedničke države.

On je na akademiji „Svako dijete – nebo na zemlji“ – centralnom događaju manifestacije „Dani sjećanja“, posvećene stradanju srpske djece u ratovima u 20. vijeku, rekao da se Centar prošle godine kada je prvi put organizovao „Dane sjećanja“, kao svojevrsni pomen na srpske žrtve u 20. vijeku, vodio premisom da onaj ko kontroliše prošlost, kontroliše sadašnjost i projektuje budućnost generacijama koje dolaze.

„U košmaru ratova počinjeni su brojni i teški zločini. Za mnoge od njih ni do danas nema kazne, nema odgovornih. O nekima se zna gotovo sve, neki se sporadično pomenu, a neki su potpuno zaboravljeni, pa, i oni najstrašniji, najteži, najbolniji, zločini počinjeni nad djecom“, poručio je Kojić.

On je dodao da će se Centar, u godini u kojoj se obilježava stotinu godina od završetka Velikog rata, sjetiti progona i stradanja srpske djece na prostoru današnje BiH.

Prema Kojićevim riječima, od 17 velikih veleizdajničkih procesa, četiri su vođena protiv srednjoškolaca, a ono o čemu se malo zna jeste i to da je za vrijeme austrougarske vlasti, u Doboju postojao logor, kroz koji je prošlo na desetine hiljada žena i djece.

„Najdalje je, ipak, otišla NDH-a.Upisala se u istoriju ljudskog roda kao jedina država koja je tokom najvećeg svjetskog sukoba u istoriji, imala specijalizovane logore za djecu – Gornja Rijeka, Jastrebarsko i Sisak! Osim direktnih ubistava, neljudskih i nehumanih uslova u kojima su umirali, posebna karakteristika ovog sistema je i nastojanje nasilne promjene identiteta“, podsjetio je Kojić.

On je naveo da je i u posljednjem, odbrambeno-otadžbinskom ratu niz primjera o tome šta neljudi mogu uraditi, te da su na strašne načine stradala djeca širom BiH.

„Životi su im prekinuti u bezbrižnoj dječijoj igri, u izbjegličkim kolonama, u granatiranju i bombardovanju, na kućnom pragu. O svima njima ćemo večeras govoriti. Sjetićemo se Mire bez broja, Rade broj 1502, Petra starog pet godina, N.N. plavokose `Dese`, dečka sa biserima, nahočeta `Nade`, muškog djeteta broj 10, i druge kozaračke djece sa parcele broj 142, bezimenih mališana iz monstruoznog dnevnika u kojem su srpska djeca bila tek statistika u fakturi“, dodao je Kojić.

On je istakao da neće biti zaboravljena ni djeca iz Kragujevca, Drakulića, Motika, Ledića, Slobodana iz Zvornika, dvogodišnje Danke iz Jošanice, djevojčice Mirjane, Petra i Pavla Golubovića, banjalučkih zvjezdica, male Milice Rakić i druge djece.

„Da ih pamtimo, pominjemo i nikad ne zaboravimo“, poručio je Kojić i zaključio da je bilo veoma teško u samoj pripremi ove memorijalne akademije.

On kaže da je, nažalost, previše dokumenata, svjedočenja, zapisa. „Svi mi koji se bavimo ovim poslom, na trenutak zastanemo i stisnemo zube nad ispisanim stranicama dječijeg stradanja, njihovim licima na fotografijama. Prije i poslije“, istakao je Kojić.

On je naglasio da ne postoji nijedan lakši način da se govori o ovoj temi, te ga nisu ni pokušavali naći.

„Postoji samo namjera da sa ovog mjesta pošaljemo poruku života i ljubavi, jer oni kojima smo posvetili ovu memorijalnu akademiju, kao i oni koji će ih svojom pjesmom prizvati u naša sjećanja, oni su naše nebo na zemlji“, poručio je Kojić.

Akademiji u Kulturnom centru Banski dvor prisustvuju i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je pokrovitelj manifestacije, predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, ministri Vladi, narodni poslanici, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić.

Skupu prisustvuju i Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, predsednik Jevrejskog kulturnog centra u Banjaluci Arie Livne, predstavnici nevladinih organizacija, potomci žrtava, te brojne druge ugledne ličnosti.
BANJALUKA, 17. APRILA