Graditi svijest o temi genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Jasenovca kao sastavnog dijela te teme, je način da stignemo do kulturalnog pamćenja koje treba da postane dio kulturnog obrazca Srpskog naroda u 21. vijeku, rekao je istoričar Dragoslav Ilić gostujući u emisiji Eho nauke na Radiju Republike Srpske.

– Trenutno smo, u međuprostoru između kolektivnog i komunikativnog pamćenja i neophodno je da proces bude dvosmjeran. Taj proces uključuje angažovanje kako državnih vlasti tako i pojedinaca – dodaje on.

Kako Ilić ističe, u Jasenovac i Donju Gradinu treba odlaziti, sa svješću da je genocid nad Srbima univerzalna tema.

– U Jasenovac i Donju Gradinu treba odlaziti sa svješću da su tamo naši preci, da sve ono što se tamo desilo nije samo važno za zajednicu, narod, već da je genocid nad Srbima univerzalna tema globalne važnosti. Ako je mi tako posmatramo, tako će je vidjeti i drugi – naveo je Ilić i istakao da genocid nad Srbima u drugom svjetskom ratu, kada uđe u kolektivno ili kulturalno pamćenje pomaže da se kao takav definiše.

Kaže, najbolji primjer kako jedan događaj postaje sastavni dio kulturnog koda našeg naroda, je kosovsko predanje.

– Gradilo se kroz crkveno-narodno sjećanje, ali i kroz stvaralački pristup i nema velikog srpskog pjesnika ili slikara koji nije stvarao na temu kosovskog predanja – istakao je Ilić u razgovoru za naš Radio.