U selu Čemerno kod Ilijaša, u FBiH, danas je obilježeno 28 godina od zvjerskog ubistva 32 mještanina srpske nacionalnosti, koje su 10. juna 1992. godine počinili pripadnici Armije RBiH iz Breze, Kaknja i Vareša.

Predstavnici Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, zajedno sa preživjelim članovima porodica, posjetili su mjesto ovog zločina, gdje je kod Spomen-obilježja služen parastos ubijenima.

Nakon parastosa, koji je služio paroh ilijaški jerej Božidar Tanović, članovi porodica srpskih žrtava i predstavnici institucija položili su cvijeće i prislužili svijeće na mjestu zločina.

Vijence su položili članovi porodica ubijenih, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Veljko Lazić, u ime grada Istočno Sarajevo zamjenik gradonačelnika Danko Vučetić, te u ime opštine Istočno Novo Sarajevo zamjenik načelnika Slobodan Pajić.

Zločin nad srpskim civilima u danas potpuno pustom selu Čemerno desio se u ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine kada su ga napale muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova.

Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane (TO) Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo sravnili sa zemljom.

Najmlađa žrtva imala je 16 godina, najstarija 80.

Tokom napada na Čemerno ubijeni su gotovo svi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u ovom mjestu sve unište.
Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno sve što se moglo ponijeti. Selo je ostalo razoreno i spaljeno.
Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemerno su članovi porodice Bunjevac – Miloš, Mirosava, Ranko, Slavojka, Đorđo, Koviljka, Goran i Rajko. Ubijeni su i Novko Ćetković, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, članovi porodice Damjanović – Spasenija, Ranka, Jadranka, Staka i Zdravko, Miroslav i Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, Ljubiša Lazendić.

U napadu mislimanske vojske ubijeni su i Milovan i Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko, Janja i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.

U Sudu BiH u toku je sudski proces protiv optuženih za zločine počinjene nad Srbima u Čemernu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 8. marta 2007. godine podnijelo dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka koji su osumnjičeni za ove zločine.

Tužilaštvo BiH optužilo je Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju, te Hamdiju Spahića i Nehrua Ganića da su krajem maja i u prvoj polovini juna 1992. godine, zajedno s drugim njima poznatim licima, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u selu Čemerno.
Prema navodima optužnice, Hadžić je u to vrijeme bio komandant Prvog odreda „Sretno“ tadašnje TO Breza, kojem su bili potčinjeni pripadnici Prve i Druge čete TO Kakanj.

Turudić je, prema optužnici, obavljao funkciju komandira Druge čete TO Kakanj, dok su Smolo, Senad, Benjamin i Haris Sikira bili pripadnici drugog voda te čete.

Tužilaštvo BiH tereti Duraka, kao aktivnog policajca i rukovodioca pripadnika aktivnog i rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti Ilijaš, čiji je pripadnik bio i Spahić, dok je Mirsad Bešlija optužen kao komandir čete TO Korita, koja je pripadala TO Ilijaš, čiji su pripadnici bili i Nusret i Mirzet Bešlija.

Optužen je i Nehru Ganić u svojstvu komandanta Opštinskog štaba TO Breza, koji se tereti da, iako je znao ili mogao znati da njegovi podređeni spremaju izvršenje napada na Čemerno, nije spriječio ovo krivično djelo, odnosno nije kaznio izvršioce.

Optužnica ih tereti da su 10. juna 1992. godine izvršili napad na selo Čemerno, pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima, paljenjem pokretne i nepokretne imovine, što je dovelo do smrti 32 lica srpske nacionalnosti oba pola, među kojima je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija više od 80 godina.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Veljko Lazić izrazio je sumnju da će odgovorni za strahoviti zločin nad mještanima sela Čemerna kod Ilijaša biti adekvatno kažnjeni.

“Počeo je proces u Sudu BiH, međutim, čisto sumnjam da će biti nekog dobrog rezultata i da će biti osuđeni pravi zločinci. Ovdje su ljudi pobijeni na najsvirepiji način, a čitavo selo je sravnjeno sa zemljom”, rekao je Lazić novinarima u Čemernu gdje je danas obilježeno 28 godina od napada muslimanskih snaga na ovo selo u kojem su ubijena 32 mještanina srpske nacionalnosti.

Lazić je rekao da je zadatak ove organizacije da njeguje sjećanje, obilježi i posjećuje sva mjesta stradanja Srba i da ih na taj način sačuva od zaborava.

Radoje Lazendić, otac ubijenog mladića Ljubiše, prisjetio se da je u selo došao nakon napada i da je sve bilio mirno i tiho, te da je već kod prve kuće naišao na tijelo Novice Cvjetkovića, a malo dalje na gomilu sa osam leševa, nakon čega je u zapaljenoj štali našao i tijelo svoga sina.

“U ovo selo svaki put dolazim sa tugom i bolom, ovdje više nema života, prisutna je samo smrt”, rekao je Lazendić.

Zamjenik gradonačelnika Istočnog Sarajeva Danko Vučetić rekao da je današnji dan prilika da se svi poklone nevinim srpskim žrtvama, koje su mučki ubile muslimanske snage.

“Ovo je prilika da svi vidimo kakav je bio karakter i ideologija tadašnjeg muslimanskog rukovodstva u BiH. Bila je to ideologija da se zatre sve što je srpsko. Ovo je prilika da se javnost upozori da se ovakvi događaji više ne smiju ponoviti, ali i apel domaćim i međunarodnim pravosudnim institucijama da zlikovci konačno budu adekvatno kažnjeni”, poručio je Vučetić.

Zločin nad srpskim civilima u danas potpuno pustom selu Čemerno dogodio se u ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine kada su ga napale muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova.

Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane /TO/ Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo sravnili sa zemljom.

Najmlađa žrtva imala je 16 godina, najstarija 80.

Tokom napada na Čemerno ubijeni su gotovo svi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u ovom mjestu sve unište.

Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno sve što se moglo ponijeti. Selo je ostalo razoreno i spaljeno.

Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemerno su članovi porodice Bunjevac – Miloš, Mirosava, Ranko, Slavojka, Đorđo, Koviljka, Goran i Rajko.

Ubijeni su i Novko Ćetković, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, članovi porodice Damjanović – Spasenija, Ranka, Jadranka, Staka i Zdravko, Miroslav i Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, Ljubiša Lazendić.

U napadu mislimanske vojske ubijeni su i Milovan i Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko, Janja i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 8. marta 2007. godine podnijelo dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka koji su osumnjičeni za ove zločine.

Tužilaštvo BiH optužilo je Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju, te Hamdiju Spahića i Nehrua Ganića da su krajem maja i u prvoj polovini juna 1992. godine, zajedno s drugim njima poznatim licima, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u selu Čemerno.

Prema navodima optužnice, Hadžić je u to vrijeme bio komandant Prvog odreda “Sretno” tadašnje TO Breza, kojem su bili potčinjeni pripadnici Prve i Druge čete TO Kakanj.

Turudić je, prema optužnici, obavljao funkciju komandira Druge čete TO Kakanj, dok su Smolo, Senad, Benjamin i Haris Sikira bili pripadnici drugog voda te čete.

Tužilaštvo BiH tereti Duraka, kao aktivnog policajca i rukovodioca pripadnika aktivnog i rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti Ilijaš, čiji je pripadnik bio i Spahić, dok je Mirsad Bešlija optužen kao komandir čete TO Korita, koja je pripadala TO Ilijaš, čiji su pripadnici bili i Nusret i Mirzet Bešlija.

Optužen je i Nehru Ganić u svojstvu komandanta Opštinskog štaba TO Breza, koji se tereti da, iako je znao ili mogao znati da njegovi podređeni spremaju izvršenje napada na Čemerno, nije spriječio ovo krivično djelo, odnosno nije kaznio izvršioce.

Optužnica ih tereti da su 10. juna 1992. godine izvršili napad na selo Čemerno, pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima, paljenjem pokretne i nepokretne imovine, što je dovelo do smrti 32 lica srpske nacionalnosti oba pola, među kojima je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija više od 80 godina.

U Sudu BiH u toku je sudski proces protiv optuženih za zločine počinjene nad Srbima u Čemernu.

Izvor: Srna