Parastasom stradalim i polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen -kosturnicu u Bijeljini obilježeno je 28 godina od stradanja pripadnika JNA u Tuzlanskoj koloni.

U znak sjećanja i odavanja počasti ubijenim pripadnicima JNA u Tuzlanskoj koloni vijence i ruže na spomenik žrtvama položili su članovi porodica ubijenih i preživjeli učesnici, u ime institucija Republike Srpske predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, izaslanici predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, kao i predstavnici grada Bijeljine i Boračke organizacije. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović položio je vijenac na Spomen-kosturnicu na groblju Pučile.

Milunović rekao je da se u Tuzli ponovio scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu, s namjerom da se izazove rat u BiH širih razmjera i da se u rat uvuče i Tuzla, koja je na izborima prije rata bila lijevo orijentisina i gdje nije pobijedila SDA.

– Pucali su u vojnike JNA za koje je bilo unaoprijed dogovoreno sa tuzlanskim vlastima da mirno napuste kasarnu preko Brčanske malte ka Bijeljini i u tom svom zločinačkom poduhvatu ubili su 54 vojnika, 44 su ranjena, 78 zarobljeno, od kojih su petorica ubijena – naveo je Milunović.

Na pomenu vojnicima JNA ubijenim u Tuzli, Milunović je istakao da za ovaj zločin niko nije odgovarao, iako je sve bilo unapred pripremljeno i snimljeno.

– Bilo je očigledno da su pucali na kolonu koja se izvlačila u mirnodopskom marševskom poretku i na snimcima se vide uništena ili oštećena i sanitetska vozila. Ne znam šta je još potrebno Tužilaštvu BiH da se uradi da bi se poveo postupak i podigle optužnice protiv tadašnjih čelnika Tuzle – naglasio je Milunović.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je na pomenu da nakon 28 godina nema nijedne osuđujuće presude za ovaj strašni zločin koji se desio na početku rata i bio uvod u veliko stradanje srpskog naroda u BiH.

On je istakao da je kreirani zločin u Tuzli, kao i zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, dio sprovođenja ciljeva iz bošnjačke deklaracije i želje da BiH bude isključivo muslimanska država, navodeći da je to vidljivo i iz stranih dokumenata koji su objavljeni iz arhiva Velike Britanije.

Kojić je rekao da su pravosudne institucije, neprocesuiranjem zločina, nastavile tu praksu i kontinuitet politike čiji je cilj stvaranje isključivo muslimanske države BiH, protiv čega srpski narod mora da se bori istinom i njegovanjem kulture sjećanja.

– Ne smijemo da dozvolimo da nam pravosudne institucije pišu istoriju – poručio je Kojić.

Prema Kojićevim riječima, o stradanju srpskog naroda u tuzlanskoj regiji tokom cijelog prošlog vijeka, o zločinu nad Tuzlanskom kolonom i etničkom čišćenju Srba koje je uslijedilo, snimljen je dokumentarni film, a u pripremi je i knjiga, kako bi se od zaborava sačuvalo stradanje i egzodus srpskog naroda.

Preživjeli učesnik tuzlanske kolone Radojica Ilić, koji je nakon masakra ostao invalid sa 80 odsto tjelesnog oštećenja, optužio je Tužilaštvo BiH da je u miru ubilo pravdu koju srpske žrtve čekaju treću deceniju.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić istakao je da su pripreme za obračun sa pripadicima JNA i srpskim narodom u Tuzli počele mnogo prije 15. maja 1992. godine, navodeći da su naoružane policijske i paravojne snage stvorile prsten oko grada, pripremajući isti scenario kao i Sarajevo – smrt za vojnike JNA i pogrom srpskog naroda u BiH.

– Istorija i pravda zabilježiće ovaj događaj kao sraman i kukavički čin napada na ljude koji su mirno napuštali tu teritoriju u želji da se vrate svojim kućama i svojim porodicama, ni to im nije dozvoljeno – naglasio je Savčić.

Obilježavanje godišnjice nekažnjenog zločina organizovao je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, uz poštovanje mjera zbog epidemije virusa korona.

Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu JNA na Brčanskoj malti i, prema zvaničnim podacima, ubile najmanje 54 vojnika, a ranile 44, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala BiH.

Ni nakon 28 godina nema pravosnažnih presuda za ovaj zločin nad vojnicima u „Tuzlanskoj koloni“, koji je specifičan jer, zajedno sa napadom na vojnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, predstavlja okidač za početak sukoba u BiH.